AFIRMACIJA HRVATSKE KULTURE U AMERICI

Nedavno je u New Yorku objavljen novi svezak Journal of Croatian Studies,
publikacije koja je dosada siroj javnosti u Hrvatskoj bila malo ili nikako
poznata. To je jedini znanstveni casopis na engleskom jeziku koji izlazi
izvan Hrvatske posvecen iskljucivo kroatistickim temama. U casopisu se
donose znanstveni i strucni radovi iz podrucja kao sto su povijest,
knjizevnost, likovna i glazbena umjetnost, sociologija, pravo, filozofija,
teologija, ekonomija i prirodne znanosti. Objavljuju se i prijevodi pjesama
i kracih proznih oblika, izvorna grada (npr. dnevnici i pisma) te hrvatska
Americana, kao i bibliografije i prikazi knjiga. Time se Journal potvrduje
kao vrijedan izvor za proucavatelje iz razlicitih podrucja interesa i s
razlicitih teorijskih polazista.

Casopis vec gotovo cetiri desetljeca izdaje Croatian. Academy of America
(Hrvatska akademija Amerike) osnovana 1953. godine. Akademija je americka
znanstvena i obrazovna institucija koja djeluje na podrucju SAD i Kanade.
Njezina je temeljna zadaca, po rijecima Karla Mirtha, afirmacija hrvatske
kulture u Americi. Istodobno s osnivanjem Akademije inicirano je pokretanje
interdisciplinarne periodicne publikacije pod prvotnim imenom Res
Croaticae. Prvi je broj casopisa objavljen istom 1960. godine i to pod
danasnjim imenom Journal of Croatian Studies. Urednici su bili Jere Jareb i
Karlo Mirth. Casopis je citiran u brojnim americkim bibliografijama.

U povijesti tog casopisa najnoviji svezak 36 - 37 (za god. 1995 - 1996.)
sto ga je uredio Karlo Mirth, poseban je po tome sto je vecina suradnika iz
Hrvatske. Na 328 stranica objavljen je niz priloga koji su znacajan prinos
promicanju hrvatske znanosti i kulturnoga nasljeda na engleskom jeziku.
Objavljeni prilozi pokrivaju razlicite teme u velikom povijesnom rasponu,
od srednjega vijeka do danas. Stoga ih je moguce provizorno radi bolje
preglednosti, svrstati u nekoliko skupina.

Suvremenim temama posvecena su tri clanka. Marijan Gubic, Independence and
Foreign Policy: Croatia in the World 1991. (Neovisnost i vanjska politika:
Hrvatsha u svijetu 1991.) (str. 171 - 192) kao sazeti pregled zadataka i
razvoja hrvatske vanjske politike; Drazen Zivic, The Demographic
Development of Eastern Croatia (Demografski razvoj istocne Hrvatske) (str.
183 - 204) s obiljem statistickih podataka, te prilog Matka i Ane Marusic
The Creation of the "Croatian Medica Journal" and Croatia's Reputation
Abroad (Stvaranje "Croatian Medical Journala" i Hrvatska reputacija u
Inozemstvu) (str. 149 - 170) u kojemu autori prikazuju medunarodnu ulogu
toga casopisa i njegovih suradnika u pruzanju informacija o Domovinskom
ratu, osobito s medicinskoga i humanitarnoga gledista.

Drugu skupinu obuhvacaju prilozi posveceni hrvatskoj leksikografiji.
Sintezu enciklopedistike u hrvatskom kulturnom ozracju dao je Igor Gostl,
Five Centuries of Croatian Encyclopaedism: a Short Historical Overview (Pet
stoljeca hrvatshe leksikografije: kratki povijesni pregled) (str. 83 -
122). Premda se u suvremenom smislu razvija tek u 19. stoljecu, djela
enciklopedijskoga znacaja nastaju znatno ranije. U nas se mogu pratiti od
srednjovjekovnih zbirki tipa Lucidara, preko latinista osobito Pavla
Skalica koji je u 16. stoljecu prvi primijenio izraz "enciklopedija" na taj
tip djela u svome Encyclopaedia seu orbis disciplinarum tam sacram quam
profanarum epistemon - do visejezicnih rjecnika iz 18. stoljeca. U 19.
stoljecu europska leksikografija dobiva novi zamah, a tadasnja situacija u
Hrvatskoj ne pogoduje znatnijim leksikografskim pothvatima.

Puno ostvarenje hrvatska ce leksikografija naci u 20. stoljecu, osobito
nakon osnivanja Leksikografskoga zavoda u Zagrebu i njegovih kapitalnih
izdanja. Postignuca na polju leksikografije su, zakljucuje Gostl,
pokazatelj intelektualne zrelosti i zrcalo kulture svakoga naroda. U tom
kontekstu su pet stoljeca hrvatske leksikografije cvrst temelj na kojemu je
izgradjen Leksikografski zavod "Miroslav Krleza". Iz pera istoga autora je
i clanak, prvotno objavljen u casopisu Jezik, "Liber de Simplicibus", the
First Croatian Multilingual Terminological and Illustrated Dictionary
("Liber de simplicibus", prvi hrvatski visejezicni terminoloshi i
ilustrirani rjecnik) (str. 123 - 135). Analizom toga rukopisnoga, djela o
ljekovitu bilju iz 15. stoljeca sto ga je sastavio Nicolo da Roccabonella,
autor dokazuje da je prvi hrvatski rjecnik zapravo stoljece i pol stariji
od Vranciceva rjecnika za kojega se dosad mislilo da ima prvenstvo.
Hrvatski cakavski fitonimi najvjerojatnije su uneseni u knjigu za vrijeme
Roccabonellina boravka u Zadru izmedu 1449. i 1453. godine. Rukopis se
danas cuva u knjiznici Marciana u Veneciji.

Rad Zvonimira Jakobovica, The Encyclopedla of Technology: a Significant
Achievment (Tehnicha encihlopedija: znacajn.o ostvarenje) (str. 137 - 148)
je sazeti pregled rada na Tehnickoj enciklopediji od pocetka 1952. sve do
1997. godine. Enciklopedija obasize 13 svezaka i opsezno kazalo (ukupno
9500 stranica, 642 monografska teksta, 22000 slikovnih priloga, crteza,
fotografija i dijagrama).

Nekoliko je priloga posveceno medijevistici i hrvatskome glagolizmu. Kraci
kulturnopovijesni prikaz Karla Mirtha The Five Hundredth Anniversary of the
First Booh Printed in Croatia: the Senj Glagolitic MissaL of 1494.
(Petstota obljetnica prve knjige tiskane u Hrvatskoj: senjski glagoljski
misal iz 1494) (str. 5 - 8) posvecen je znacajnome kulturoloskom pothvatu
objavljivanja faksimilnoga izdanja Misala, prve hrvatske inkunabule za koju
se sa sigurnoscu moze tvrditi da je tiskana na podrucju Hrvatske. Anica
Nazor, A Not on the 1494 Senj Missal (Biljeska o senjskome misalu iz 1494.
g) (str. 9 - 18) donosi sazeti pregled sadrzaja te knjige i povijesti
njezina proucavanja. Studija Marice Cuncic, The Oldest Type of GLagolitic
Script (Najstariji tip glagoljskoga pisma) (str. 19 - 52) bila je
nagradjena prvom nagradom ogranka Hrvatske akademije Amerike u Torontu
1993. godine i ovdje se prvi put objavljuje. To je prikaz i analiza
glagoljskoga pisma, s brojnim ilustracijama, a autorica uz dosad u znanosti
poznate tipove glagoljice, tzv. "oblu" i "uglatu" uvodi treci tip sto ga
naziva "trokutastom glagoljicom". Taj je tip, po njezinu misljenju,
najstariji tip glagoljskoga pisma i ona ga identificira na epigrafskim
spomenicima kakvi su npr. Krcki natpis i Valunska ploca koje M. Cuncic
vremenski smjesta cak u 10. stoljece.

Vesna Badurina Stipcevic u clanku Later Croato - Glagolitic Biblical
Translations (Kasniji hrvatsko - glagoljski biblijski prijevodi) (str. 53 -
62) pise o Starozavjetnim knjigama (Tobija, Judita, Estera, Mudrost, 1. i
2. knjiga Makabejaca). Biblijske knjige naslijedjene iz prvih stoljeca
slavenske pismenosti su se na hrvatskoglagoljskom podrucju revidirale prema
latinskoj Vulgati vec od 12. stoljeca dalje, premda su stariji prijevodi
(oslonjeni na grcku maticu) i dalje prisutni u brevijarima i misalima.
Autorica je, izucivsi gore navedene knjige, utvrdila da se temelje na
latinskom izvoru te da su prijevodi na hrvatski crkvenoslavenski vrelo iz
kojega su crpili i kasniji prevoditelji Biblije na hrvatski jezik. Anica
Nazor, The Old Church SLavonic Academy and the Old Church Slavonic
Institute (Staroslavenska akademija i Staroslavenski institut) (str. 63 -
74) daje sazeti povijesnodokumentarni pregled o nastanku i zadacima
Staroslavenske akademije koju je 1902. u Krku osnovao biskup Anton Mahnic,
te o djelatnosti Staroslavenskoga instituta u Zagrebu koji je Akademijin
formalni i pravni sljednik. Staroslavenska akademija bila je poput
karijatide hrvatskoga bogosluzja u doba opasnosti zatiranja glagoljanja;
stoga njezino nastojanje oko gajenja staroslavenskoga bogosluzja, ali i
znanstvenoga proucavanja glagolizma nije bila samo vjerska zadaca, jer su
djelatnici Akademije fenomen glagolizma promatrali kriticki kao specificnu
europsku kulturnu pojavu. Bez rada Staroslavenske akademije glagoljanje bi
bilo zamrlo i ne bi s tolikom svjezinom docekalo reformu II. Vatikanskog
koncila. Temeljni zadaci Staroslavenskog instituta su prikupljanje i
proucavanje hrvatske glagoljske bastine, objelodanjivanje spomenika a
stozerni je projekt izrada Rjecniha crkvenoslavenskoga jeziha hrvatske
redakcije.

U prilogu Whose is the Evangelistay of Duhe Miroslav? (Ciji je
Evandjelistar kneza Miroslava?) (str. 75 - 82) Benedikta Zelic - Bucan u
temeljnim crtama ponavlja svoju tezu (temeljem na povijesnim, paleografski,
jezicnim i likovnim elementima) o tome da je taj spomenik iz druge polovice
12. stoljeca dio hrvatske srednjovjekovne cirilicne tradicije.

Ovaj svezak zakljucuje se studijom Marije D. Zic, Franh Zotti, Croatian
Immigrant Leader at the Turn of the Cenury (Frank Zotti, hrvatski
useljenicki prvak na prijelazu stoljeca) (str. 37 - 270) u kojoj autorica
na temelju ovijesnik vrela dopunjuje poznavanje zivota i rada Amerikanaca
hrvatskoga podrijetla. Stan Granic je sastavio opsezno kazalo jednoga
pomalo zaboravljenog casopisa hrvatske emigracije u Britaniji, BC Review,
izdanja Britansko - hrvatskoga drustva: Annotated Index of the "BC Review"
(1974 - 1980) (str. 205 - 236). Tu su jos prikazi knjiga te nekrolozi Vinku
Nikolicu i Pavlu Tijanu.

Journal of Croatian Studies zasluzuje da, nakon gotovo cetiri desetljeca
izlazenja, dobije vise paznje i u Hrvtskoj, osobito sada kada se
intenzivirala suradnja clanova Croatian Academy of America i znanstvenika
iz Hrvatske.

Back to News, Events & Press Releases